Learn more: https://lnkd.in/efyHFkWr THE IMPORTANCE OF HUMAN AND VETERINARY MEDICINE IN THE PREVENTION AND CONTROL OF ZOONOSES IN THE REPUBLIC OF SERBIA ,SURVEILLANCE AND RESEARCH OF CERTAIN VIRAL ZOONOSES IN SERBIA, RESULTS OF RESEARCH IN THE REPUBLIC OF SERBIA ON THE SARS-COV-2 VIRUS IN PETS, COMBINED RESULTS.... DVM Danijela Videnović
Zeleni venac vet
0 Comments
Napomena: upotreba ovog recepta se savetuje ako ljubimac nije alergičan na neki od navedenih sastojaka
Kako se pravi domaći sladoled za kuce? Sastojci: banana + borovnice + buter od kikirija..dobro izmešati ( kao na slici) naći kalup za zamrzavanje istih i staviti u friz.. Rashladte svog ljubimca*** 2020/2021/ 2022. SARS-COV-2 VIRUS IN PETS IN THE REPUBLIC OF SERBIA - COMBINED RESEARCH RESULTS13/5/2022 http://zelenivenacvet.rs/blog-zeleni-venac-vet/may-13th-2022, https://lnkd.in/efyHFkWr DVM Danijela Videnović 1*, Tamaš Petrović 2 , Sara Savić 2
Veterinary clinic for pets Zeleni venac vet, Belgrade, Serbia *1 Scientific Veterinary Institute „Novi Sad“, Novi Sad, Serbia 2 Corresponding author *: [email protected] Summary The aim of our small study was to determine whether the COVID-19 pandemic in Serbia transmitted the virus from humans to pets - dogs and cats, how frequent the infection was, whether the presence of the virus and infection in dogs and cats can be successfully to detect in our conditions, what is the clinical picture of SARS-CoV-2 infection in dogs and cats, the possible epidemic significance of this infection for humans and others. During previous waves of the COVID-19 pandemic (2020/2021), 2 pets (1 dog and 1 cat) were found positive for the presence of the SARS-CoV-2 virus by RT-PCR test (2/14; 14.29%), while 1 dog was suspected of the presence of the virus (high Ct value in the RT-PCR test). In the third and fourth waves of pandemia, another 27 pets were examined for the presence of SARS-CoV-2 virus infection in 2021/2022. The presence of the virus was detected in 2 cats (2/27; 7.41%). The sampling was done in multiple occasions. In positive individuals, the virus was most often detected in throat swab samples, less frequently in the nasal swab, and none in the rectal swab. Blood samples collection, for detection of the presence of specific antibodies against the SARS-CoV-2 by ELISA test, were also multiple, in order to detect the presence and monitor the duration of immunity. In the first waves of the pandemic in R. Serbia during 2020/2021, positive results on specific antibody presence were obtained in 3/14 (21.43%) of the examined animals (2 dogs and 1 cat), while in the third and fourth wave of the pandemic out of 27 examined, 2 (7.41%) antibody positive animals were found (2 cats). The earliest detection of antibodies was determined 14 days after contact with a positive person for the SARS-CoV-2 virus. All tested individuals (exclusively pets) were sampled in Belgrade in the period from October 2020 to April 2022, respecting the basic epidemiological measures during the collection of pets, sampling and return of animals to their owners who were in isolation, since they were infected with SARS-CoV-2 virus (even their whole families). In pets, the formation and duration of immunity was monitored after the detection of the SARS-CoV-2 virus. The various forms of some diseases in pets that are diagnosed during the identification of SARS-CoV-2 virus itself, or during the formation of immunity, probably cannot always be considered an accidental finding. Other diagnostic procedures used in dogs and cats in parallel with the molecular RT-PCR method for the detection of SARS-CoV-2 virus during and after suspected infection are considered as good practice. The clinical picture in pets was often asymptomatic at the beginning, or with nonspecific symptoms. While in dogs the clinical symptoms were mostly nonspecific (clear secretion from the eye, nose, increased salivation in the throat), in cats there was occasional sneezing, clear secretions, and in some diarrhea and vomiting. Body temperature was within normal limits or below the limit values. All these results were obtained during the current COVID 19 pandemic, and it can be said that the strains of SARS-CoV-2 virus that led to the infection of pets were different and correlated with the epidemic wave that was in Serbia at that time. It is interesting to note that so far very little is known about pets that died or euthanized during or after SARS-CoV-2 infection, and even less is known about which vital organs the virus can leave changes. Veterinary public health during the COVID 19 pandemic showed its importance during the confirmation of the transmission of various strains of the SARS-CoV-2 virus from humans to pets in other countries as well as in Serbia. For now, the transmission of SARS-CoV-2 virus from dog and cat to human has not been detected. This fact does not diminish the importance of the SARS-CoV-2 virus in relation to other species-specific corona viruses, but it is one of the reasons why the veterinary profession takes care of the health of pets, but also of human health. Keywords: SARS-CoV-2, COVID 19, dogs, cats, pets, Serbia XXIV Симпозијум епизоотиолога и епидемиолога / XXIV Епизоотиолошки дани XXIV SYMPOSIUM OF EPIZOOTIOLOGIST AND EPIDEMIOLOGIST , Book of abstracts DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet Česte pojave u vidu dijareja nepoznatog porekla nisu retka pojava kod naših četvoronožnih drugara. Vrlo lako možemo pomisliti da je uzrok drugčije prirode. Kvalitetna anamneza i savesnost vlasnika u ovim trenucima je od velike pomoći veterinaru za preporuku ishrane vašeg ljubimca. Povremene dijareje nas mogu navesti na različite zaključke koji su vezi sa promenama unutar samog digestivnog sistema i mogu biti u vezi sa oboljenjima na jetri, žučnim putevima, crevima, virusnog porekla ili drugo... Najčešće nisu izolavanog karaktera a mogu pratiti različe namirnice ili pojedine sastojke komercijalne hrane koje se mogu naći u prodaji. Pojedini proteini veličine iznad 15-20 000 daltona koji nisu monomeri i te kako mogu doprineti razvoju navedenih simptoma. Da li treba čekati dugo na javljanje veterinaru u ovakvim slučajevima? Ne treba . Ovakve povremene promene već ukazuju da je resorpcija hranljivih materija slaba kao i njihova iskoristivost pa samim tim treba naći način koji će pomoći u jačanju apsorpcije i palatibilnosti unešenih namirmica. To može podrazumevati upotrebu različitih dijagnostičkih procedura ali i promenu hrane ako veterinar proceni potrebu za tim i savetuje. Na našem tržištu na raspolaganju je više različitih proizvođča, linija i ukusa koje mogu olakšati Vašem ljubimcu svakodnevne aktivnosti i smanjiti neugodan osećaj povremene ili stalno prisutne dijareje ili druge simptome. Verujem da će pojedini vlasnici pitati a šta radti sa biranom kuvanom hranom? Koristiti po Savetu ili po recepturi veterinara koji je kod Vašeg ljubimca već uradio neophodna dijagnostička ispitivanja ili je uradio neophodna praćenja pa Vas savetuje šta treba da menjate . DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet Često se u toku ležanja ili vršenja pritiska na delovima kože gde su koštane izbočine mogu primetiti delovi tela bez dlake. Najčešće laktovi, kukovi. Promene su edematozne sa inflamacijom, alopecijom, pojačanom keratinizacijom kože. Mogu se stvarati piogranulomi sa slobodnim dlačnim folikulima. Ulceracije, fistule u zavisnosti od vremenskog trajanja promena. Uz neophodnu dijagnostiku regeneracija tkiva je neophodna, upotreba mekih ležajeva. Upotreba sistemskih lekova. Hirurško uklanjanje promena ako je neophodno. DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet Informacije preuzete iz časopisa: " Zdravlje životinja" , ISSN 2738-1889, UVPS Primetili ste često lizanje šapa a nije retka pojava kod nekih kratkodlakih rasa. Manifestuje se kao inflamatorna promena između prstiju. Uzrok za tako nešto može biti: lokalna trauma, strano telo, gljivična i bakterijska infekcija, prisustvo parazita, psihogeni dermatitis, sterilni piogranulom, alergije, kontakt sa iritirajućom supstancom, autoimuna bolest, sistemska oboljenja... Kada su u pitanju blaži oblici promena na koži između prstiju na jastučićima, manifestacija može biti umereno zacrvenjeno i vlažno. Kod jače izraženih infekcija , može se zapaziti tipični vlažni dermatitis sa nevedenim izgledom prstiju i otokom između prstiju. U odmaklom stadijumu se mogu zapaziti promene karaktera furunkuli sa fistulama, promenjenim eksudatom. Može doći do potpunog gubitka dlake, bolnosti, šepanja. Obavezna je dijagnostika ovakvog stanja zbog planiranja terapije koja može trajati više nedelja u zavisnosti od perioda trajanja promena. DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet Članak preuzet iz časopisa: " Zdravlje životinja" ISSN 2738-1889, UVPS Da li je češanje kod ljubimca znak da naš ljubimac ima buve ili češanje može biti drugačije prirode? Etiologija može biti različita kada govorimo o svrabu kod kuca i maca. Uzročnici mogu biti najrazličitiji paraziti ( buve, šugarac, demodex.. ), bakterije , gljivice, ili neki imunološki problem. Alergije na hranu ili sa imunološkom osnovom nisu retka pojava... Najčešća manifestacija koju vlasnici primećuju može biti češanje manjeg ili većeg inteziteta, intezivno lizanje ili grickanje šape, ogoljeni delovi tela gde je češanje najintezivnije (mesta bez dlake često lumbosakralni predeo). Kod nesezonskog češanja nezaobilazne su uši, lice, podpazušna regija. Svakako se treba javiti veterinaru ukoliko je češanje intezivno ili bar prisutno duži vremenski period. Obzirom da veterinar najčešće ne može odmah proceniti šta je uzrok takvog ponašanja kod kućnog ljubimca, dijagnostičke procedure su i te kako neophodne. Koju će dijagnostičku proceduru veterinar primeniti zavisi od vrste anamneze koju će dobiti od vlasnika. Osnovni tretmani uključuju primenu sistemskih lekova na bazi kortikosteroida, antihistaminskih preparata, ciklosporini po potrebi ..Topikalni preparati se preporučuju, primena nekih veterinarskih dijeta - hipoalergenske dijete... prema uzroku bolesti terapija se može dopuniti i sa preparatima koji nemaju ovu vrstu namene kao ovi navedeni... Terapijski šamponi i terapijska kupanja po potrebi. Pojedini preparati mogu dovesti do pojačanog češanja pa ih sa oprezom treba koristiti odnosno prema postavljenoj dijagnozi. Ne preporučuje se medicinski alkohol, jod ili benzoil peroxide (po preporuci), dok hladna voda može delovati umirujuće.. Za postavljanje krajnje dijagnoze treba se javiti veterinaru.. DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet Da li i kućni ljubimci mogu da obole od Covid-19? Ima li ga u svetu ali i kod nas kod kućnih ljubimaca ? Više u narednom tekstu o tome ... Virus SARS- CoV-2 ili nama poznata bolest kao Covid 19 rasprostranjena je prema aktuelnim epidemiološkim podacima još uvek u svetu ali i kod nas. Obzirom na epidemiološke podatke može se reći da je virus zaista kod nas prisutan u velikom obimu ... Svesni smo kapljične infekcije i kontakata koji utiču na njegovu pojavu i raširenost kod ljudi pa se postavlja logično pitanje može li oboleti i kućni ljubimac ? Koliko znamo o prenosu virusa između čoveka i životinja ili obrnuto? U svetu su zabeleženi slučajevi inficiranih životinja naročito u zoološkim vrtovima kod divljih mačaka a za njima ne posustaju domaće životinje naročito kuce, mace, feretke... Prema obavljenom istraživanju u Italiji zabeležena je prisutnost ovog virusa kod ljubimaca u toku pandemije krajem 2020. u decembru mesecu. Može se reći u značajnom broju oboleli su kako psi tako i mačke. Kod pojedinih ljubimaca dektovan je virus već u početnoj fazi dok se kod nekih ljubimaca već značajno razvio imunitet. Skorijeg datuma u Americi zabeležena je pojava već stvorenog imuniteta kod divljih papakara (jelena) za koje se ne zna kako je došlo do pojave imuniteta na pojedine sojeve virusa SARS-CoV-2 kod njih obzirom da su to divlje životinje koje imaju redak kontakt sa čovekom. Ono što možemo zasigurno reći to je da kuce i mace mogu da obole i da je kod nas u Srbiji jedna takva pojava utvrđena i ako je to još uvek faza istraživanja. Najčešće se bolest ispoljava asimptomatski i zato je bitno detektovati je još u fazi prisustva virusa.. Blaži respiratorni simptomi kod ljubimaca mogu podsetiti i na bolesti koji su nama već poznate.. Ono što možemo reći to je da se SARS-CoV-2 kod životinja može detektovati RT-qPCR metodom a takođe i metodom ELISA kada je u pitanju titar antitela. Neophodno je ljubimca pratiti u slučaju detekcije virusa SARS-CoV-2. U ovom slučaju nisu pošteđeni ni hrčkovi ni feretke takođe se virus može naći i kod njih... U slučaju da je SARS-CoV-2 (Covid 19) potvrđen kod vlasnika ili kod pozitivnog kontakta ili kod postajane sumnje kod ljudi ( vlasnika životinja) možete se javiti za testiranje kod kućnog ljubimca na prisustvo virusa ili mogućeg utvrđivanja titra antitela kod istog... Ono što je značajno spomenuti to je da se virus kod pojedinih vrsta prenosi sa čoveka na ljubimca a kod nekih vrsta je virus prenosiv u smeru sa životinje na čoveka... ..Sve je više podataka koji govore da je virus sklon mutacijama.. Značajno je reći da će se tek utvrđivati uticaj ovog virusa u veterinarskom javnom zdravlju i njegov uticaj u kontaktu čovek - životinja ili životinja- čovek ....u nekim zemljama se već sprovode preventivne mere kada su u pitanju farme krznašica... Vlasnici se mogu javiti da testiraju svoje kućne ljubimce a sama potvrda o rezultatu se može dobiti putem Izveštaja sa našeg Naučnog veterinarskog instituta NS... DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet Napomena: Sadržaj je edukativnog karaktera i u tu svrhu je namenjen za edukaciju vlasnika/držalaca domaćih životinja/ ljubimaca/ egzota Šta je to Afrička kuga svinja? Da li postoji razlog za brigu u gradu, u zoo vrtu? Gde se može realno očekivati? Minijaturne rase prasića kao ljubimci..??? Sve su češće aktuelni neobični kućni ljubimci. Pa da li su minijaturne rase prasića retka ili česta pojava ..Za probirljive vlasnike može se reći da su minijaturne rase prasića kao vijetnamsko prase, mini sibs (sibirsko prase), patuljaste rase u svetu popularne.. Mi srećemo u zoo vrtu često divlje svinje ili vijetnamske prasiće.. Da li zauzimaju neko mesto za priču , o da...sve se više priča o Afričkoj kugi svinja pogotovu ovih meseci pa ako imate jednog ovakvog ljubimca da li bi trebalo da brinete? AKS je virusna bolest domaćih i divljih svinja a prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženim svinjama odnosno prasićima, kontaminentima ( hrana, hrana iz otpada, indirektnim kontaktima, i vektorima - krpeljima ( rod Ornitodirus ).. OIE Klinička slika zavisi od toka akutan , hroničan, subakutan čak zavisi i od vrste i rase svinja: visoka temperatura, depresija, anoreksija, gubitak apetita, krvarenja u koži, cijanoza, povraćanje, prolivi.....kod afričkih svinja se klinički znakovi teško uočavaju dok se kod pojedinih vrsta stope smrtnosti mogu kretati i do 100%. Dijagnostika: Laboratorijsko ispitivanje Prevencija: Vakcine nema. U slučaju pojave epidemije AKS ne idete u obilazak šuma, imanja ili gazdinstava jer tada koordiniraju veterinarske službe. Bolest se prijavljuje Javno zdravlje: AKS nije zoonoza i nije prenosiva na kucu, macu ... Više informacija : OIE, https://niv.ns.ac.rs/africka-kuga-svinja-aktuelna-situacija-u-evropi-i-regionu/ DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet Groznica Zapadnog Nila West Nile virus..... vektori ...životna sredina... uticaj i rizici za čoveka ... ...Kućni ljubimci?.... Ovu egzotičnu bolest prenose komarci ima je svuda pa i kod nas, zabeleženi su slučajevi da su ljudi oboleli. Da li je bolest transmisivnog karaktera? Od ove bolesti mogu oboleti divlje ptice kao npr. vrane, svrake, gačci, gavranovi,jastrebovi, sove, orlovi, sokolovi, čaplje.. Kavezne ptice: crveni lori, prepelica...Do infekcija virusom dolazi ubodom komarca ili ingestijom mesa već inficirane ptice (ptice čistači u prirodi). Ptice često uginjavaju od ovog virusa. Kod ostalih životinja virus se može razmnožavat gmizavci, vodozemci, sisari ( OIE ) Prevencija: Po novim ažuriranim podacima CDC iz 2021 , u slučaju da primetite uginulu divlju pticu u svom okruženju svakako je ne treba uzimati nezaštićenim rukama već staviti rukavice za jenokratnu upotrebu ili pokupiti plastičnom kesom. U slučaju da postoji monitoring praćenja ove bolesti na republičkom nivou ( što je kod nas sada aktuelno) takvu pticu treba prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi (lokalno veterinarima) zbog daljih testiranja koja se rade na ovu bolest. DVM Danijela Videnović Zeleni venac vet |
Author
Zeleni venac vet https://orcid.org/0009-0006-8020-5867 Archives
November 2024
KUĆNI LJUBIMCI, VETERINARSKA MEDICINA, preventiva, epidemiologija, virusi
|